ŠTEDNJA

Kamate na štednju u bankama su u trendu pada posljednjih nekoliko godina. Prema podacima HNB-a, prosječne mjesečne kamatne stope na novougovorene oročene devizne depozite pale su sa 3,18% početkom 2013. na 1,39% početkom 2014. S takvim razvojem događaja, mnogi se pitaju koje su alternative i kako uštedjeti više.

PIŠE
Petar Šiško,

student poslijediplomskog studija iz područja monetarne teorije i politike Ekonomskog fakulteta u Splitu.

Autor je bloga o monetarnoj politici MoneyMischief.

ŠTO JE ŠTEDNJA?

Štednja je, najjednostavnije rečeno, odricanje od trenutne potrošnje. Dio dohotka koji su odvojili kao štednju građani mogu akumulirati u raznim oblicima. Većina Hrvata pod štednjom prije svega podrazumijeva "štednju u bankama", što se naziva depozitima. Postoje depoziti po viđenju i oročeni depoziti. Depozit po viđenju zapravo je novac na računu koji možete podignuti u svakom trenutku i kamate su jako niske (prosječno 0,14% u siječnju 2016.), a ako je depozit oročen, znači da ste banci obećali da nećete povlačiti novac s računa u određenom roku i za to dobivate kamate. Ukupno su Hrvati na oročenim računima u siječnju 2016. imali oko 168 milijardi kuna.

ŠTO DA KAŽEM PRIJATELJU KOJI MISLI DA JE NAJBOLJE ŠTEDJETI U ČARAPI?

Svatko bira način štednje koji misli da mu odgovara, pa makar to bila i čarapa. Međutim, pokušajte zajedno izračunati što se događa s novcem koji 10 godina stoji u vašoj kući. Pretpostavimo da osoba uloži 1000 kuna u neki fond koji donosi 4 posto prinosa godišnje. Na kraju desete godine osoba ima na raspolaganju 1480 kuna, odnosno 48% više nego na početku. To je tzv. nominalna vrijednost. Ali, paralelno su čitavih 10 godina rasle cijene zbog inflacije (pretpostavljamo 2% godišnje). Zato nakon 10 godina, iako imamo 48 posto više nego na početku, možemo kupiti oko 20% više. S druge strane, onaj tko je čuvao novac u čarapi, s istih 1000 kuna može kupiti 18% manje nego na početku iako nominalno u čarapi i dalje ima 1000 kuna.

Koliko novac u čarapi gubi vrijednost?

KOJI NAČINI ŠTEDNJE SVE POSTOJE?

U Hrvatskoj su i dalje popularne nekretnine iako su cijene padale u odnosu na 2007. godinu, baš kao i kamate na oročenu štednju. Štednja je i kad kupite udjele u investicijskim fondovima, gdje prinosi ovise o vrsti i riziku fonda. Direktno ulaganje u dionice predstavlja veći rizik od fondova, ali i potencijalno veći povrat na uložen novac. Štednja je i novac koji ulažete i u obvezne i u dobrovoljne mirovinske fondove jer si tako osiguravate veću mirovinu. Štedite i kad ulažete u stambenu štednju ili životno osiguranje.


ZAŠTO JE BITNO KAKO ŠTEDIMO?

Jedan je od razloga za razmišljanje o štednji, posebno ako imate dobar posao i primanja, zaštita od posljedica neočekivanih promjena. Mnogi će se sjetiti 2009., kada je puno ljudi ostalo bez plaće i posla u kratkom roku. Drugo, morate znati da će zbog starenja stanovništva i slabe ekonomije državne mirovine biti sve manje i da zato treba što prije početi razmišljati o tome kako uštedjeti za dane u penziji.

KAKO UŠTEDJETI VIŠE?

Odricanje od trenutnog zadovoljstva potrošnje nije lako. Znam da vam se mnogima čini da nemate dovoljno za štednju. Ipak, postoje načini kojima je moguće iscijediti dodatnu kunu: • automatizirajte - osigurajte da se uplate u svrhu štednje izvršavaju čim primite dohodak • pratite i planirajte - popišite sve troškove i brzo ćete uvidjeti koliko se nepotrebnog može izbaciti • pričekajte - ostavite si koji dan prije veće kupnje i razmislite • posjetite budućeg sebe - u slučaju da imate pametni telefon, skinite aplikaciju koja će predvidjeti kako ćete izgledati za 30 do 40 godina. Mnogo ljudi budućeg sebe vidi kao nepoznatu osobu; upoznajte tu osobu i objasnite joj zašto ima manje novca za mirovinu.