LLIKVIDNOST

Od početka krize u Hrvatskoj govorimo o visokoj nelikvidnosti. Oko 16.000 pravnih osoba blokirano je, većina već dulje vrijeme, više od četiri mjeseca. Više od 80.000 građana u blokadi je zbog duga od 2000 do 10.000 kuna, i to po nekoliko mjeseci. Svi oni su nelikvidni. Što znači biti likvidan, zašto je likvidnost važna i kako upravljati vlastitom likvidnošću?

PIŠE
Petar Šiško,

student poslijediplomskog studija iz područja monetarne teorije i politike Ekonomskog fakulteta u Splitu.

Autor je bloga o monetarnoj politici MoneyMischief.

ŠTO JE LIKVIDNOST?

Likvidnost je sposobnost brzog pretvaranja neke imovine u gotovinu. Iz perspektive običnog građanina, likvidnost je sposobnost plaćanja kratkoročnih obveza bez problema. Ako vam dolaze računi za struju, vodu i druge obveze, koliko lako i brzo pribavljate gotovinu da ih platite? Koliko ćete moći dugo plaćati obveze u slučaju da izgubite posao ili vam se dogodi veliki iznenadni trošak koji morate pokriti? To su sve pitanja koja se tiču osobne likvidnosti. Na slična pitanja moraju odgovoriti i tvrtke - kako platiti dobavljačima i državi, imaju li spremne rezerve za slučaj problema? Likvidnost je i problem banaka - mogu li u svakom momentu isplatiti one koji podižu novac s računa ili ga moraju pribaviti od drugih banaka ili središnje banke?

KOLIKO BI PROSJEČNA OBITELJ TREBALA BITI LIKVIDNA DA BI MOGLA NORMALNO FUNKCIONIRATI?

Već smo vidjeli da je, nažalost, nekima dovoljno malo više od 2000 kuna duga pa da više nisu u stanju podmirivati svoje obveze i račun im je blokiran. Događaju se neočekivane stvari i stoga je dobro biti svjestan vlastite ranjivosti. Kako biste vidjeli koliko ste zaista likvidni, dobro je postaviti hipotetsko pitanje: da sada izgubim posao i plaću, koliko bih dugo mogao podmirivati troškove života s imovinom koju imam sada? Ono što trebate izračunati je koliko vaše imovine brzo, bez velikog troška možete pretvoriti u gotovinu te koliko dugo možete time pokrivati troškove. Cilj vam je pokriti minimalno dva mjeseca tom likvidnom imovinom. Ako ste pobrojali vašu imovinu i ona izgleda kao na slici, u slučaju gubitka plaće imate 20.000 kuna koje možete brzo pretvoriti u gotovinu i plaćati mjesečne troškove od 8800 kuna. To vam daje dva mjeseca da nakon gubitka posla stanete na noge bez većih problema.


SUSJEDA ŽELI KUPITI STAN NA KREDIT. ŠTO DA JOJ KAŽEM - KAKO ĆE SE TO ODRAZITI NA NJEZINU LIKVIDNOST?

Zamislite da se obvezuje dio svoje plaće sljedećih 20 ili 30 godina davati na ime kredita. Time efektivno smanjuje svoju likvidnost jer će dio gotovine koju zarađuje ići banci, dok je u zamjenu dobila stan koji nije jako likvidan. Mnogi su se tako opteretili kreditima prije krize, ponašajući se kao da će dobra vremena trajati zauvijek. S dolaskom recesije mnogi gube posao i ostaju bez tog pritoka novca te im postaje nemoguće platiti troškove i rate kredita. Nekima su i mali troškovi poput računa za mobitel postali prevelik teret te ih odveli u blokadu. U svakom slučaju, nije pitanje samo je li vam plaća dovoljno velika i za ratu, nego je pravo pitanje možete li, čak i ako plaćate ratu kredita, nešto ostavljati sa strane za svaki slučaj kako biste imali vremena snaći se i u najgorim situacijama.


KAKO UPRAVLJATI OSOBNOM LIKVIDNOŠĆU?

Likvidnošću se može upravljati stvaranjem rezervi, znači štednjom, te pažljivim odabirom onoga na što ćete trošiti. Možda je bolje dulje vrijeme oduzeti si neke male radosti kako bi u slučaju nezgode bili financijski spremni podnijeti pritisak bez većih posljedica. Pokušajte pratiti na što trošite, odvojite rezerve i prije nego što ste počeli trošiti plaću, smanjite korištenje minusa i kartica određujući si limite na potrošnju, a rezerve trošite na iznenadne bitne troškove.

ZAŠTO JE U HRVATSKOJ NELIKVIDNOST VISOKA?

Nelikvidnost je visoka jer smo svi povezani. Potrošači kupuju od tvrtki, koje onda plaćaju državi i drugim tvrtkama, a one plaćaju svojim radnicima i tako u krug. Ako se svi u lancu oslanjanju na zaduživanje ili, još gore, neplaćanje, ne mareći za likvidnost u lošim vremenima, onda nastaje opća nelikvidnost. Kada prestane padati zaposlenost, pada i potrošnja, poduzeća su u problemima pa ne plaćaju državu i radnike, država i građani kasne s plaćanjima i smanjuju izdatke i tako dok se ne popnemo na desetke milijardi neplaćenih računa koji usporavaju cijelo gospodarstvo.