KKREDITNI REJTING

Prošli tjedan čuli smo kako je rejting agencija Fitch zadržala kreditni rejting Republike Hrvatske na BB, uz negativne izglede u budućnosti. U Vladi su odahnuli dok se građani pitaju koliko je olakšanje opravdano s obzirom na lošu situaciju u zemlji. Zašto Vlada svaku reviziju rejtinga zemlje iščekuje s grčem i što to zapravo znači za naše novčanike?

PIŠE
Petar Šiško,

student poslijediplomskog studija iz područja monetarne teorije i politike Ekonomskog fakulteta u Splitu.

Autor je bloga o monetarnoj politici MoneyMischief.

ŠTO JE KREDITNI REJTING?

Zamislite situaciju da želite od susjeda posuditi novac kako biste preuredili dio kuće i spremni ste mu platiti neku naknadu. Taj susjed je načelno spreman pozajmiti vam novac, ali ipak se premišlja jer zapravo i ne poznaje tako dobro vašu financijsku situaciju. Kako bi odlučio o pozajmljivanju novca, on traži da ekonomist pogleda vaše financije i ocijeni možete li i koliko lagano vratiti novac. Ta ocjena je vaš kreditni rejting. Države i poduzeća za dobivanje te ocjene zapošljavaju bonitetne agencije kojima je posao dati ocjenu sposobnosti vraćanja duga.

NA KOJI NAČIN PROMJENE U KREDITNOM REJTINGU UTJEČU NA MOJE OSOBNE FINANCIJE?

Država je najsigurniji dužnik na svom teritoriju. Ona može prisilom, odnosno porezima od vas uzeti novac kako bi se namirila. Ako rejting agencija vidi da Hrvatska ne može više porezima prikupiti novac za vraćanje duga, ona će smanjiti rejting. Zbog loše situacije porast će kamate po kojima se država zadužuje, a zatim i kamate na vaše kredite. Iako ne postoji garancija da će promjene kreditnog rejtinga dovesti do promjena u kamatnim stopama, ipak bolji rejting znači da zemlja provodi dobre ekonomske politike, pa će i imati niže kamate. U grafu možete pogledati kolike kamate plaća država ovisno o kreditnom rejtingu za novac na deset godina.


AKO SE ZA RUČKOM POVEDE RASPRAVA O ZEMLJAMA KOJE SU U LOŠIJOJ SITUACIJI OD HRVATSKE, ŠTO DA KAŽEM, ZAŠTO BUGARSKA PLAĆA MANJE KAMATE OD HRVATSKE?

Prosječni Bugarin zaista je siromašniji od prosječnog Hrvata, no istodobno je prosječni Hrvat zbog javnog duga Hrvatske bitno zaduženiji od susjeda. Fitch je u analizi naglasio da je u slučaju nekakve nove krize ili druge negativne promjene u gospodarskim prilikama Hrvatska ranjiva i može doći u situaciju kad neće moći vraćati svoj nagomilani dug koji doseže oko 38 milijardi eura. S druge strane, bugarski javni dug je samo oko 11 milijardi eura, što znači da ga je puno lakše vratiti jer je manji pa je i manji rizik da ga neće moći vraćati. Bugarska je u 2015 rasla oko 3 posto, a Hrvatska 2,4 posto i čini se da će brže rasti i u budućnosti. Što brže gospodarstvo raste, to znači da rastu dohoci kojima je onda lako otplaćivati dug pa su onda i kamate manje jer se investitori ne boje za svoj novac.


TKO JE VELIKA TROJKA I JE LI POŠTENO DA NA OVAJ NAČIN ODLUČUJU O SUDBINAMA DRŽAVA?

Uz Fitch, još dvije kreditne agencije kreiraju većinu ocjena rejtinga na svijetu. To su Moody’s i Standard & Poor’s. Stvar je da agencije samo daju mišljenje o sposobnosti zemlje da vraća svoj dug. Mišljenje ovisi o tome što je zemlja učinila da ima gospodarstvo koje može proizvesti dovoljno da se dugovi mogu vraćati. Kako će gospodarstvo zemlje napredovati, ne ovisi o kreditnoj agenciji, nego o politikama koje provodi. Kreditne agencije često griješe - daju dobre ocjene nakon čega se ubrzo dogode problemi, kao što su znale snižavati rejting tek nakon što se dogodio problem.

ŠTO HRVATSKA MORA UČINITI KAKO BI POBOLJŠALA SVOJ REJTING?

Fitch navodi da bi se rejting mogao poboljšati ako Hrvatska implementira strukturne reforme koje će ubrzati rast i usporiti gomilanje javnog duga. Trenutačno država duguje oko 89 lipa za svaku kunu koju zarade svi koji žive u Hrvatskoj u jednoj godini, a gospodarstvo jako sporo raste. Brži rast ne bi samo povećao dohotke građana, nego i porezne prihode proračuna, što bi olakšalo otplatu duga i time povećalo rejting Hrvatske.