JJAVNI DUG

Javni dug Hrvatske dosegnuo je 291 milijardu kuna. To znači da je svatko od nas dužan 68.000 kuna. Na Trgu bana Jelačića (i online) već se nekoliko mjeseci vrte brojke koje građane upozoravaju na veličinu i rast javnog duga. Brojke se čine golemima te se moramo zapitati je li svatko od nas zaista dužan toliko tisuća kuna, hoćemo li ih ikada vratiti i što to znači za nas i buduće generacije?

PIŠE
Petar Šiško,

student poslijediplomskog studija iz područja monetarne teorije i politike Ekonomskog fakulteta u Splitu.

Autor je bloga o monetarnoj politici MoneyMischief.

ŠTO JE JAVNI DUG?

Javni ili državni dug je zbroj svih kredita koji je država dobila od financijskih institucija. Da se radi o osobi, to bi bilo slično zbroju svih kredita koje morate otplatiti. Država se, baš kao i osoba, zadužuje jer joj fali novca. Hrvatskoj je u 2015. nedostajalo 12 milijardi kuna. Novac koji je ubrala od poreza i doprinosa nije im bio dovoljan pa je nastala rupa u proračunu. Država koja živi iznad svojih mogućnosti, ali ne želi rezati troškove, uzima kredite i tako povećava javni dug.

JESMO LI PREVIŠE DUŽNI?

Da, Hrvatska je jako dužna. Samo sedam država u EU ima veći javni dug od Hrvatske: Belgija, Irska, Grčka, Francuska, Italija, Cipar i Portugal. Kad bismo sada htjeli otplatiti dug, svi hrvatski radnici trebali bi raditi sljedećih deset i pol mjeseci. Istodobno, u državi bi sve moralo stati na deset i pol mjeseci, ništa se ne bi smjelo trošiti, tako da sav prihod od rada svih radnika ide samo na otplatu duga.


ŠTO DA KAŽEM PRIJATELJU KOJI KAŽE DA SU DUG NAPRAVILI POLITIČARI I DA TO NEMA VEZE SA MNOM?

Vaš prijatelj je, kao i vi, dužan točno 68.000 kuna. Zamislite da ih morate odmah vratiti. Uzimate kredit na pet godina i uz pet posto kamate. Godišnje samo na kamatu plaćate 1800 kuna. Taj novac dajete banci umjesto da trošite na ono što želite. Tako i država: stalno mora vraćati sve veći dug, pa ne može trošiti više na škole i bolnice. Prošle godine Hrvatska je platila oko 11 milijardi kuna samo za kamate. Zbog velikih rata i kamata, država ulazi u začarani krug pa mora povećavati poreze. Za vas to znači - lošiju kvalitetu usluga države i manju plaću zbog većih poreza.


ŠTO BI ZA MENE ZNAČIO BANKROT HRVATSKE?

Bankrot bi nastao kada Hrvatska ne bi mogla vratiti dio duga koji je došao na naplatu. U tom trenutku sve financijske institucije zatvorile bi nam vrata. Država ostaje bez novca pa mora srezati troškove da uopće može funkcionirati. To znači: smanjenje mirovina za 1,2 milijuna umirovljenika, otkazi i manje plaće za sve koji primaju plaću iz proračuna. Budući da od 1,5 milijuna radnika u Hrvatskoj gotovo svaki treći radi u javnom sektoru, izravno bi bio ugrožen privatni sektor jer bi ljudi manje kupovali njihove proizvode i usluge, što bi dalje smanjilo zaposlenost. I tako bismo se našli u spirali, baš kao u Grčkoj, gdje je od početka krize samo iz javnog sektora otpuštena petina radnika (oko 170.000), plaće su pale za 25 posto, a nezaposlenost je dosegnula 28 posto.