IINFLACIJA

U 2005. prosječna mjesečna neto plaća radnika u Hrvatskoj iznosila je 4376 kuna. U posljednjem tromjesečju 2015. dosegnula je 5783 kune. Je li prosječni Hrvat u 2015. zaista imao 30 posto veći standard i je li zaista sa svojom plaćom mogao kupiti 30 posto više stvari nego prije 11 godina?

PIŠE
Petar Šiško,

student poslijediplomskog studija iz područja monetarne teorije i politike Ekonomskog fakulteta u Splitu.

Autor je bloga o monetarnoj politici MoneyMischief.

ŠTO JE INFLACIJA?

Već vam je vjerojatno jasno da niste mogli kupiti istu količinu stvari za 100 kuna 2005. i 2015. Zašto? Zato što su rasle cijene svega, hrane, stanovanja, benzina, usluga koje svaki dan koristimo i slično. Taj rast cijena naziva se inflacija. Ona direktno smanjuje kupovnu moć novca.

KAKO INFLACIJA UTJEČE NA MOJ ŽIVOTNI STANDARD?

Recimo da ste među sretnijima i da primate prosječnu plaću posljednjih deset godina. Iako vam je plaća narasla oko 30% od 2005., realno možete kupiti samo 4 posto više stvari nego 2005. To znači da vam je plaća zapravo veća samo 4 posto. Na primjer, ako ste s plaćom u 2005. mogli kupiti 100 žvakaćih guma, u 2015., nakon inflacije koja im je povećavala cijenu, možete kupiti 104 žvakaće gume umjesto njih 130, kako bi se očekivalo gledajući iznos u kunama.


ŠTO DA KAŽEM DJEDU KOJI SE BOJI DA SE OPET MOŽE DOGODITI HIPERINFLACIJA KAKVU JE DOŽIVIO OSAMDESETIH U BIVŠOJ JUGOSLAVIJI?

Tako visoka inflacija rijetko se događa. Samo 1989. inflacija je iznosila nevjerojatnih 2769 posto. Od 1980. do 1994. cijene su se povećale 555.696.414.5%, a nula je na dinarima bilo više nego što je moglo stati. Danas, 30 godina poslije, nakon uvođenja nove valute, kune, Hrvatska narodna banka pazi na to da inflaciju održava stabilnom i niskom. Inflacija nastaje promjenama u količini novca na tržištu. Ako HNB pusti veću količinu novca u optjecaj, time stvara povećanu potražnju za robama i uslugama, te dolazi do rasta cijena. Prema Zakonu o HNB-u, on je samostalan i neovisan u ispunjenju svojeg cilja. Taj cilj je stabilnost cijena, odnosno stabilna inflacija. Nitko iz države i Vlade ne smije utjecati na HNB, što osigurava ispunjenje njegova cilja. Mogućnost ponavljanja velikih inflacija iz prošlosti time je svedena na minimum.


KAKO SE MJERI INFLACIJA?

Kako bi središnje banke, ali i svi mi ostali imali ideju o tome da li cijene rastu, padaju ili stagniraju, statistički uredi i agencije po zemljama bave se mjerenjem potrošačkih cijena. Tu mjeru nazivaju indeks potrošačkih cijena. On pokazuje kako su se kretale cijene košarice proizvoda svaki mjesec u odnosu na mjesec prije, ali i u odnosu na godinu prije. Godišnja promjena je obično brojka koja je najčešće citirana u medijima kao - inflacija.

ŠTO JE POTROŠAČKA KOŠARICA?

Košarica je zapravo ogromna lista proizvoda koje konzumira prosječno kućanstvo. U Hrvatskoj, Državni zavod za statistiku mjesečno evidentira 36.700 cijena 869 proizvoda na devet lokacija i uspoređuje cijene s mjesecom ili godinom prije.