DDEVALVACIJA

Sjećate li se konstantnih devalvacija dinara u bivšoj državi? Sjećate li se kad ste trčali u dućan potrošiti plaću jer ste znali da će sutradan vrijediti puno manje? Jedini način da se zaštitite od te nestabilne novčanice bio je da je zamijenite što prije za stabilniju valutu, druge proizvode, usluge ili nekretnine. Tako je u jugoslavenskim devalvacijama rođena romansa Hrvata prvo s njemačkom markom, a onda i s eurom. Što bi danas devalvacija kune značila za građane?

PIŠE
Petar Šiško,

student poslijediplomskog studija iz područja monetarne teorije i politike Ekonomskog fakulteta u Splitu.

Autor je bloga o monetarnoj politici MoneyMischief.

ŠTO JE DEVALVACIJA?

Budući da Hrvati vjeruju u stabilnost eura, HNB to koristi kako bi stabilnim tečajem osigurao stabilnost vrijednosti kune. Devalvacija bi značila zaokret od ovakve politike. Signalizirala bi da HNB kreće u tiskanje kuna ili masovnu prodaju eura kako bi povećao tečaj kune prema euru i smanjio vrijednost domaće valute. To bi, vrlo vjerojatno, dovelo do inflacije, odnosno rasta cijena.

ZAŠTO NEKI MISLE DA BI DEVALVACIJA POMOGLA GOSPODARSKOM OPORAVKU?

Oni misle da je kuna i sada precijenjena te da se time uništava domaći izvoz. Kada bi kuna devalvirala, to bi pojeftinilo domaće proizvode na svjetskom tržištu i time bi oni postali konkurentniji. Evo što bi se dogodilo u kratkom roku: ako Nijemac sada za hrvatski proizvod treba dati 100 kuna, prema trenutnom tečaju platit će 13,37 eura. Ako HNB devalvira kunu do 10 kuna za euro, Nijemac će za isti proizvod trebati platiti 10 eura, znači 3,37 eura manje nego prije. Pretpostavlja se da će zato Nijemac kupovati više hrvatskih proizvoda. Prema ovako zamišljenim učincima devalvacije, jačanjem izvoza jačat će zaposlenost i rasti plaće u Hrvatskoj.


U ČEMU JE KVAKA?

Kako infografika pokazuje, iluzija nestaje u momentu kad hrvatski proizvođač ili građanin odluči kupiti neki strani proizvod ili uslugu. Njima odjednom, u ovom slučaju, sve postaje za trećinu skuplje. Ako ste za njemački auto od 15 tisuća eura morali platiti 112 tisuća kuna, nakon devalvacije morat ćete izdvojiti 150 tisuća kuna. Ako rastu cijene, očito je došlo do inflacije i pada vam kupovna moć. Čak i ako u tom slučaju dođe do povećanja zaposlenosti, plaća i gospodarskog rasta, velika je mogućnost da će građani, kao i toliko puta dosad u jugoslavenskim devalvacijama, masovno pobjeći u sigurno ulaganje kao što je euro. A to nepovjerenje u domaću valutu može brzo uzrokovati spiralu inflacije.


A ŠTO BI SE DOGODILO S MOJIM KREDITOM U EURIMA?

Dogodilo bi se isto što se dogodilo onima koji su imali kredite u švicarcima. Rast tečaja povećao bi rate, zbog čega biste imali manje novca. Ako vam je sada rata oko 1500 kuna, u slučaju devalvacije kakvu smo prikazali u infografici mogla bi doći i do 2000 kuna. Dio zaduženih možda ne bi više mogao vraćati kredite, što bi se loše odrazilo na banke. I državi bi narasli troškovi zaduživanja na stranim tržištima jer bi morala dati više kuna kako bi otplatila istu ratu javnog duga u eurima.

KOLIKO JE REALNO DA BI SE U HRVATSKOJ MOGLA DOGODITI DEVALVACIJA?

Teško je reći, no ako vidimo da građani većinom štede u eurima, teško se oteti dojmu da je strah od naglog gubitka vrijednosti domaće valute i dalje prisutan. Očekivanja građana najvažniji su faktor kod pitanja što bi bilo kad bi došlo do devalvacije. Nakon godina stabilnog tečaja kune i eura, teško je izvoditi zaključke o ukupnom efektu na gospodarstvo i upravo zato su rasprave o tome treba li nam devalvacija ili ne tako žestoke.